Oct 16, 2011

Série “esclarecimento eleitoral” (3) Eleição (1): Participação & Representação

Martinho G. da Silva Gusmão

Ema hotu hatene temi liafuan “eleição”. Maibe, la’os ema hotu hatene saida mak eleição. Liafuan ida ne’e mai husi “elegere” (Latim: e + legere; bele mos eligere), katak, “hili husi”, “foti husi”. Mosu liafuan “electus” (electio) iha Bíblia no teologia nia laran, katak, Maromak hili ema balun ka foti ema balun hodi hetan kbiit atu halao knaar nudar Na’ilulik, Profeta no Liurai (Sacerdote, Profeta, Rei). Husi ne’e mak mosu liafuan élection(Frances), katak, hili husi ema barak nia leet hodi hetan kbiit atu hola knaar iha fatin ruma/ posição ruma.

Husi ne’e mos mosu liafuan élite ne’ebe hatudu ba ema lubuk ida ne’ebe hetan fatin especial iha sociedade nia leet. Idéia kona ba élite (proto-romance Latim “electus”) atu hatudu duni personagem (ema ida) ka grupo selecionado (ema lubuk ida) iha política nia laran.

Iha democracia clássica (Athenas), ema lubuk ida sai nudar elite iha ekklesia(klibur; assembléia) nia laran atu ko’alia kona ba polis (governação cidade) nia lalaok. Ninia criteria: mane (phronimos) ne’ebe hanoin klean (philosophos) no riku (desculpa: ita tempo neba, feto la tama iha politika, tan sira nia capacidade racional la too, no iha liu capacidade emocional). La iha eleição. Tan se se deit mak sinti aan mane, matenek no riku, bele tama iha ekklesia. Iha Império Romano, mosu liafuan senatus – ema lubuk ida nudar klibur aswain sira ne’ebe electus husi ema riku sira no magistrado sira lori halao knaar legislativo nudar mata-dalan ba funu-nain no povo. Tan ne’e, maski Roma ninia ukun nain hanaran imperador, maibe sira hamriik nudar Republica democrática tan ukun hamutuk hosenator.

Ohin loron, democracia sai ona sasukat ba política hotu-hotu iha rai klaran. Tan ne’e, ita nia constituição hakerek, “A República Democrática de Timor-Leste é umEstado de direito democrático, soberano, independente e unitário, baseado navontade popular e no respeito pela dignidade da pessoa humana” (artigo 1o n. 1). Iha fali preâmbulo dehan “Plenamente conscientes da necessidade de se erigir uma cultura democrática e institucional própria de um Estado de Direito onde o respeito pela Constituição, pelas leis e pelas instituições democraticamente eleitas sejam a sua base inquestionável; ...”.


Vontade popular: Participação política

Lei-Inang ko’alia kona ba “vontade popular”, katak, ema hotu-hotu nia hakarak no mehi ne’ebe mosu husi laran no halao iha moris loron ba loron. Maibe, oinsa mak atu hatudu “vontade popular” ne’e? Ema ida-idak bele halo tuir ninia hakarak mesak (individualmente), ka, ema hotu-hotu (coletivamente) halo orkestra ida atu la’o hamutuk ho diak no furak? Dala ida tan, constituição hateten, “Todo o cidadão tem o direito de participar, por si ou através de representantes democraticamente eleitos na vida política e nos assuntos públicos do pais” (artigo 46o n. 1). Importante: ema hotu iha direito atu “participar” (pars + capere; Latim), katak, hola rohan ida ka kaer fatin oan ida. La’os buat hotu-hotu ita bele halo mesak no tuir ida-idak nia hakarak. Atu nune’e ita bele simu malu no fahe ba malu. Tan ne’e mosu liafuan “por si ou através de representates”: husi nia an rasik ka liu husi ema seluk ne’ebe “democraticamente eleitos”. Ho liafuan seluk, eleição hanesan dalan no sasukat ida atu hili ema seluk hodi hetan kbiit atu haknaar an iha política. Tan ne’e constituição hakerek, “O povo exerce o poder político através do sufrágio universal, livre, igual, directo, secreto e periódico e através das demais formas previstas na Constituição” (artigo 7o n. 1). Husi ne’e ita hare kedas, katak, “vontade popular” ne’e hatudu katak ema ida-idak sei hatoo ninia hakarak no hakarak fo liman-rohan liu husi eleição atu ba rasik ka hili ema seluk hodi hola knaar ruma iha sociedade nia laran.

Problema ne’ebe interessante mak ne’e, ema tenki ba tuir eleição ka lalika? Tan, wainhira constituição temi “vontade”, depois ema baruk atu tuir eleição ne’e contra Lei-Inang ka lae? Dala ida tan, constituição hakerek, “O exercício do direito de sufrágio é pessoal e constitui um dever cívico” (artigo 47o n. 2). Katak, halao knaar atu hili ema seluk (direito de sufrágio) hanesan knaar pessoal. Ema ida labele obriga ema seluk atu tuir [hanesan ema dehan: “hau hakarak, hau tuir eleição; hau lakohi, ema ida la obriga hau]. Tan ne’e, mak Lei-Inang ko’alia kona ba “dever cívico” – katak, obrigação nudar cidadão lori hatudu katak, ema ida-idak mak hatene aan nudar Timor oan no hakarak participa iha política mak iha liberdade tomak atu tuir eleição. Dever cívico hatudu cidadão nia hakarak.

Iha Brasil, eleição sai ona hahalok ida ne’ebe “obrigatório”. Ne’e hakerek iha sira nia Constituição no Direito Eleitoral. Se mak la tuir eleição, nia la hetan serviço no Estado lalika tau matan ba nia. Sira dehan, “se o lakohi tuir eleição atu hili ami (forma Estado/Governo), ami mos la iha obrigação atu tau matan ba o!” Maibe, ohin loron Brasil mos hanoin ona atu hasai tiha liafuan “obrigatório” no fila ba liafuan “dever cívico”. Discussão kona ba ida ne’e sei lao namanas hela iha período eleitoral sira.

Agora, liafuan “dever cívico” no “obrigatório” bele hanesan ka lae? Tuir hau nia hare, dever civico no obrigatoriedade ne’e hanesan. Liu-liu iha mentalidade no cultura Timor nian. Iha Tetum, Macassae, Uai-maan, Galolen, Baiqueno, Mambae, Bunak ... lian tomak iha Timor-Leste, ita la hetan liafuan “obrigado”. Maibe, wainhira ita hasoru “lia mate lia moris; fetosan uma-mane”, mak ita la fo liman rohan (participar), lalika dehan ninia sanção social no cultural. Todan wain basuk! Ita hasoru kedas “exclusão” (penyingkiran). Ema la besik ita. Ema la liga ita. Too ita hetan susar, ema sei dehan tan “fase matan, nune’e atu hatene”. Ne’e duni, maski la iha liafuan “obrigado”, maibe wainhira mosu “lia” ita nia matan hare maluk sira; sira mai lori bibi, karau, fahi, surik, tais ... ita sura ida-idak. Too fali ninia susar, ita la ba nia uma dehan deit liafuan “obrigado” mamuk. Ita mos lori fali tuir lisan ne’ebe iha ona. Atu ba husu tun, husu sae (debe too kakorok talin) mos ita halo. Halo atu foti-oin. Ne’e duni, maski liafuan “obrigado” la iha, maibe hahalok no hanoin “obrigatoriedade” ne’e metin no aas liu.

Fila ba eleição nudar “dever cívico” – hatudu oituan mentalidade atu hatudu ita nia oin ka foti-oin iha ema seluk nia leet katak ita iha duni “obrigatoriedade”. Se hau tau fiar ba o, hau hein katak o mos sei tulun hau. Ne’e duni, hanesan filosofo Paul Ricoeur (cfr.,Philosophie de la volonte, 1988), dehan katak ita ema dala barak moris iha “le volontaire” (hakarak) no “l’involontaire” (la hakarak halo) nia laran. Ne’e mak dehan, moris isin no klamar – laran hakarak, maibe isin baruk. Maibe ikus mai, wainhira ita la halo buat ida, então ita hasoru fali neon-sala. Tan ne’e, maski laran todan ka isin baruk, ita “obriga” an atu halao knaar ruma. Nia temi kona ba pathétique de la misère”, katak, iha lia mate lia moris nia laran (susar no terus) ema hatene ona atu fo liman no fo laran ba malu.

“Representantes democraticamente eleitos”

Tuir ita nia Lei-Inang, representante ne’ebe ita hili mak Presidente da Republica (PR) no Parlamento Nacional (PN). Ita nia PR sai hanesan “Chefe do Estado, símbolo e garante da independência nacional” (artigo 74o n. 1). Ne’e duni, PR mak hanesan makaer ukun nação nian. Ita nia PN sai hanesan “órgão de soberania ... representativo de todos os cidadãos”. Nia representante povo.

Interessante katak ita nia Constituição hakerek formulação ne’ebe la hanesan kona ba eleição nia lalaok. Iha artigo 65° dehan, “Os orgãos eleitos de soberania e do poder local são escolhidos através de eleições, mediante sufrágio universal, livre, directo, secreto, pessoal e periódico”. Iha artigo 7° hakerek liafuan “igual”, maibe la hamosu liafuan “pessoal”. Tan sa mak liafuan “pessoal” la mosu iha artigo 7o? Tan sa mak liafuan “igual” la mosu iha artigo 65o? Ita hein atu estudante no acadêmico sira husi direito nian sei fo explicação!

Iha fali eleição kona ba PR nian mosu iha artigo 76o n. 1, hakerek “O Presidente da Republica é eleito por sufrágio universal, livre, directo, secreto e pessoal”. Liafuan “periódico” mak lakon tiha husi redação. “Periódico”, katak, iha tempo ida (tinan 5) ita hili, iha tempo seluk ita halo tan eleição atu hili nafatin ka hili foun. Se la iha liafuan “periódico”, bele ka lae ema hanoin katak lalika halo eleição ba PR?

Ba fali eleição PN nian, Lei Inang hakerek, “... é eleito por sufrágio universal, livre, directo, igual, secreto e pessoal” (artigo 93o n. 1). Iha ne’e liafuan “igual” mosu fali. Maibe, lifuan “periódico” la iha nafatin.
Ne’e duni, artigos kona ba eleição 7o, 65o, 76o (ba PR) no 93o (ba PN), ninia formula la hanesan. Dala ida tan, ba estudante no acadêmico sira ne’ebe estuda kona ba direito bele halo estudos naruk no klean kona ba eleição iha Timor Leste.

Eleição bele sai hanesan sasukat atu harii órgão representativo sira. Iha política nia laran ita bele sukat “modelo representação” ka dala ruma hanaran mos “mandato representativo” ba fatin tolu (3), hanesan tuir mai:

a) Representação nudar relação de delegação – tuir hanoin ida ne’e, dehan katak, ema ida hetan knar nudar executor ne’ebe iha iniciativa no iha autonomia wainhira nia simu ona knar ida. Ninia hahalok sai ona hanesan embaixador ida. Hanoin ida ne’e mai husi política medieval. Ohin loron Lei-Inang moderna sira la simu ona hanoin ida ne’e hodi bandu tiha no hatur fali nudar mandato imperativo. Knar ida ne’e (mandato imperativo) hatudu katak, ema ida sei ko’alia no halao buat hotu ne’ebe eleitor sira haruka. Wainhira nia la halao tuir eleitor sira nia hakarak nune’e bele mosu eleição-anticipada ida hodi hakotu mandato ne’e.
Problema ne’ebe mosu, katak, representante sira halao ninia knar hanesan deit atu hakruk ba ema sira ne’ebe hili sira (representados). Wainhira mosu situação ida ne’ebe kompleksu (todan no susar), nune’e representante sira la hetan dalan barak no luan atu rezolve lalais. Iha sistema política inglesa nian, representante sira halo compromisso político husi candidato sira atu tuir eleição. Wainhira sira manan eleição, sira sei halo tuir compromisso ida ne’e. Labele halo buat seluk.
b) Representação nudar relação de confiança – iha ne’e hatudu katak mandato fo ba ema ida nudar representante ho hanoin ida katak nia iha autonomia hodi ko’alia no halao interesse ema hotu nian. No nia rasik hatene ona katak, nia halao nia knar ba ema hotu nia diak no la’os ninia interese mesak. Tan nia matenek, nune’e mak nia halao ninia knar ho ulun no hanoin (trabalho de razão e de juízo), hodi serbi deit ba ema hotu nia diak (bem comum). Laos tuir deit nia hakarak (do simples ‘querer’) ka monu tuir lisan/ adat ninia knua nian (preconceitos locais).
Husi modelo fiduciário (fiar malu) ne’e, representante ida hare lai interesse husi ninia colégio eleitoral hodi sukat fali interesse nacional atu nune’e nia bele hola dalan klaran ida (intermediário). Ne’e mak hanaran “centro focal”: dalan klaran ne’ebe ema hotu sei laran kman atu simu. Modelo ida ne’e hahu mosu iha Revolução Francesa hodi halulik iha sira nia Lei-Inang, 1791.
Konflitu ne’ebe bele mosu, katak representante sira dala ruma la halo tuir ema ne’ebe sira representa (representados). Tan ne’e dala ruma ema ko’alia kona ba Governo iluminado maibe la’os Governo representativo. Katak, Governo halao ninia knar tuir buat ne’ebe sira hanoin no hakarak, maibe la’os tuir buat ne’ebe sira ko’alia iha campanha eleitoral nia laran.
c) Representação nudar “espelho” ka representatividade sociológica – tuir ida ne’e, knar representantivo ne’e hanesan microcosmo ida ne’ebe hatudu saída mak ema barak hakarak hare tuir no moris tuir. Ho liafuan seluk, grupo oan ida (microcosmos) halao ninia knar ho diak no furak hodi sai hanesan lalenok ba ema hotu atu moris tuir.
Problema hahu mosu wainhira modelo ne’ebe bele sai hanesan lalenok ba ema atu halao tuir? Basa, iha buat barak mak mosu ohin loron. La’os deit política no ideologia ne’ebe sai mata-dalan ba ema atu hili, maibe mos iha dalan seluk tuir sócio-ekonomika, profesional, religiosa, kultural, lisan suku nian, no buat seluk tan.

Husi modelo 3 ne’e la iha ida mak diak liu ida seluk ka completo liu. Maibe, iha sistema político representativo nia laran, bele dehan katak ita bele kahor modelo sira ne’e hotu nudar prosesu ida hodi fiar malu maibe tau matan ba malu atu nune’e ita iha lalenok diak nian ba ema hotu ne’ebe hili ona nia representante sira (bele dehan “fiduciário controlado que em algumas de suas características espelha as dos seus eleitores”). Ita fo fiar ba ema ida (modelo fiduciário) hatudu katak nia iha autonomia ida atu hanoin no ko’alia. Ita mos fo knar ruma (modelo delegado) hodi hakesi nia kona ba buat ne’ebe nia halao tuir buat ne’ebe ita ko’alia hamutuk ona. Maibe, iha representação-sociológica (modelo espelho) nia laran ema bele hare katak maski sira la hili representante ruma maibe grupo ne’ebe iha ona bele hatutan buat ne’ebe sira hanoin no hakarak.

*) Hakerek nain, Direitor CJP Diocese de Baucau, Comissário CNE representante husi Igreja Católica; coordenador sub-comissão educação cívica (estudos no pesquisa eleitoral).

No comments: