Nov 28, 2011

Serie “Esclarecimento Eleitoral” (9) “Multipartidarismo”: Pluralidade, Complexidade no Democracia

Martinho G. da Silva Gusmão

Iha 2012, ita sei hare partido 22 ne’ebe hakat ba oin atu tuir processo eleição. Hare ba partido bara-barak, ema hotu sai bilan tiha atu sukat qualidade democracia. Balun halo comentário maka’as. Balun fali mura-muran. Balun la liga tiha. At liu tan, wainhira balun sei dehan “tan sa CNE la hapara tiha ema sira ne’ebe harii partido ne’e, maibe simu nafatin?”. Infelizmente, husi ema hirak ne’e balun mos membro PN no Governo rasik, inclui oposição. Afinal, atu hetan legislação ba partido sira, PN mak iha kna’ar no kbi’it atu loke dalan ka taka dalan.

Maibe, importante atu ita hatene katak, iha lei no. 3/2004 kona ba partidos políticos hakerek nune’e – “Os partidos políticos catalizam e organizam a participação do cidadão na vida política do país e é hoje inquestionável que o multipartidarismo constitui uma das traves mestras da democracia contemporânea. Neste contexto, importa definir as regras de acção partidária de forma a garantir o correcto funcionamento dos partidos políticos no nosso país”. Liafuan hirak ne’ebe hatur iha lei ba partidos políticos ne’e halo hau hanoin hikas livro husi James Bohman, Public Deliberation: Pluralism, Complexity and Democracy (2000). Katak, democracia contemporânea hamosu buat bara-barak no oin-oin ne’ebe todan iha política nian laran. Sasukat ida ba democracia ne’e mak multipartidarismo (hanesan mos media comunicação social no associação oi-oin tan) nudar “public deliberation”. Bohman nia hanoin hanesan atu hatur oituan síntese (kaer hamutuk, ta’es hamutuk) husi debate entre Jürgen Habermas no John Rawls (cf., Débat sur la justice politique, 1997) iha área filosofia política nian.

Democracia contemporânea

Kaer hikas Habermas nia hanoin, Bohman dehan katak democracia contemporânea hatur iha modelo “public deliberation” nia leten. Atu dehan katak, cidadão hotu-hotu bele partisipa iha política ho ninia an tomak ka ninia hakarak rasik, maibe bele mos liu husi representante no iha associação ruma (hanesan partido político). Ohin loron democracia hatudu oin 3 hodi fo dalan ba ema atu hala’o política. Ida uluk (1) mak nia hanaran liberal democracy (liu-liu doutrina política husi John Locke) ne’ebe hakarak tau lei nudar sasukat (rule of law) iha fatin a’as liu no impersonal. Katak, hala’o lei tuir nia dalan (rigor no vigor), no lei na’in sira labele halo fali política-moralista. Sasukat importante liu ba democracia mak private autonomy, katak, ema ida-idak iha direito atu hili no halao buat ne’ebe nia hakarak (baibain hanaran “free choice”). Iha biban ida ne’e, Estado ne’ebe democrático wainhira nia fo liu proteção ba liberdade ema ida-idak nian (individual freedom). Ne’e duni, wainhira Governo ida mak halakon direito individual (direitos humanos), então nia lakon ona legitimidade. Iha biban seluk, wainhira ema hari’i partido bara-barak hatudu katak cidadão hotu-hotu iha ida-idak nia “free choice”. Ita nia Lei-Inang artigo 16o kona ba “universalidade e igualdade”, 43o ko’alia kona ba “liberdade de associação”, no liu-liu artigo 46o kona ba “direito de participação política” hatudu oituan tan sa ema bele hari’i partido tuir ninia hakarak.

Tuir mai (2), kona ba republican democracy ne’ebe sukat liu husi coletividade hodi fo liman ba malu atu bele harii bem-comum. Governo ne’ebe legitimo no halo atu ema hotu simu wainhira nia kaer lei no halao ninia kna’ar iha soberania popular nia laran. Iha ne’e sasukat importante mak public autonomy – katak, ema ida-idak labele halo tuir ninia hanoin no hakarak mesak, maibe hakruk ba vontade popular no participação política. Bele dehan katak, ita nia Constituição husi rohan ba rohan nakonu ho liafuan sira hanesan “vontade popular” no “participação” (cultural, religiosa, social, política, economia, defesa, nst). Nune’e, hari’i partido político sai ona hanesan sasukat ida ba “public autonomy”.

Ikus liu (3), conceito “procedural democracy” ne’ebe sukat husi “public deliberation”. Tuir Bohman nia hare, democracia contemporânea sai hanesan dalan-klaran hodi tutan “private autonomy” (liberalismo) no “public autonomy” (republicanismo). Tan sa? Tan, hanesan bisnis karik, política sai ona hanesan contrato ida ne’ebe ema ida-idak (private) halo ho grupo/ associação (public) ida. Iha contrato ida ne’e nia laran, assunto sira kona ba direitos humanos labele maka’as liu fali soberania popular. Nune’e mos, ema labele halo buat hotu-hotu hodi “soberania popular” nia naran atu hamaten fali “direitos humanos”. Sira rua tem que la’o hamutuk.

Husi ne’e ita bele husu, be hari’i partido bara-barak ne’e bele sukat ho contrato social atu halo bisnis política ka lae? Wainhira, ema barak hatoo kritika, katak, hari’i partido hanesan fali “loke kios”, “buka osan deit”, “karnaval demokrasia”, buat sira ne’e los ka sala? Ita hare kritika sira ne’e kro’at no manas. Los duni. Maibe, ita mos bele hare katak hari’i partido bara-barak bele hatudu ona pluralidade no complexidade política hodi hatudu arquirio democracia (pelangi demokrasi) nian.

Pluralidade: Opções no Alternativas

Baibain ema ko’alia kona ba “globalidade”, “mundo globalizado” ka “globalização”. Liafuan hirak ne’e hatudu deit, katak, ita moris ona iha “globo”: rai-kabuar hanesan bola boot ida. Liu husi media comunicação ita halakon tiha ona espaço (fatin) ninia lutu. Ita moris ona iha global village (aldeia global) ida.

Impacto husi ida ne’e mak mosu pluralismo, katak, ita hasoru buat mesak oi-oin deit no barak tebes ne’ebe halo ema bele hili ida no soe ida seluk. Pluralismo fo ba ita opções, katak, ita iha buat barak ka hasoru buat oi-oin atu tetu no dasin hodi hili ida ne’ebe “di’ak liu” (husi buat hotu mesak “diak nian deit”). Maibe, iha tempo hanesan ita mos hasoru fragmentarismo, katak, sasan hirak ne’e mesak nakfera tanan-tanan deit. Iha ne’e mak hamosu alternativas – katak, ita hare buat hotu mesak di’ak no furak, maibe la iha ida mak “cocok”, nune’e ita buka dalan seluk.

Husi sikun ida ne’e, ita bele dehan katak partido barak (22) hatudu katak Timor Leste ita hatene ona kona ba pluralidade iha opção no alternativa política. Ita fo exemplo boot liu mak kona ba FRETILIN ne’ebe mosu ho naran oi-oin: Partido FRETILIN, Frente Mudança, FRETILIN Mudança, no FRETILIN Movimento. Sira nia hun ida deit no abut ida deit. Maibe, sanak mak barak no buras. Ida ne’e mak hanaran pluralidade hodi fo opções. Dala ruma ema sei dehan tan katak, PD no CNRT mos ninia ema barak mak mai husi FRETILIN. Ida ne’e mak hanaran alternativa. Exemplo seluk: PSD no PDN hodi hatudu katak ema buka nafatin alternativa atu bele expressa sira nia participação política. Iha tan partido barak hanesan Partido Liberta Povo Aileba ne’ebe hatun husi ASDT; Partido KHUNTO husi PSD no PPT. Atu hatudu katak, partido ida fera no haketak an husi partido seluk hodi hamosu simbiose política foun; hamosu pluralidade nafatin.

Ne’e duni, harii partido la’os deit hare husi “osan” maibe mos hanesan impacto husi globalização democracia. Ema barak hetan naroman hodi hare katak, partido sira ne’ebe iha nanis ona la fo satisfação política. Nune’e, sira iha iniciativa atu halo barak tan partido atu ema iha opção barak. Wainhira opção sira ne’e la too, sei iha tan alternativa.

Complexidade: interesse nacional no pessoal

Hare husi pluralidade, harii partido bara-barak ne’e hatudu ba questão quantidade. Tan ne’e, kritika hasoru fenomena partido-barak mos too deit iha desconfiança katak sira hakarak halo “bisnis política” hodi buka deit “osan” (no, manan karik sei hetan pensão vitalícia). Maibe, kritika ida ne’e seidauk forte. Sei namlele hela. Maski “bisnis política” (ka, kios politika) no pensão vitalícia sai hanesan naha todan iha nação Timor Leste, bele mos sai hanesan escândalo legal iha ita nia uma laran.

Fila ba Bohman nia hanoin, dehan katak iha democracia nia laran bele mosu complexidade wainhira partido ida ka rua la satisfaz (halo ema laran haksolok) ninia militante no simpatizante sira. Buat ne’e mosu wainhira ita ko’alia kona ba “interesse” ne’ebe hakahur tiha “private autonomy” no “public autonomy”, halo balar tiha “interesse nacional” no “interesse particular”. Wainhira ukun-nain ida dehan “interesse nacional”, ita bele hare kedas ona “interesse particular” nia lalatak; wainhira public-figure ida ko’alia kona ba “interesse publico”, ita sente ona katak nia hu-iis hela ba “interesse privado”.

Atu bele hatene didi’ak complexidade iha democracia nia laran, ita kaer to’ok Taur Matan Ruak (TMR) nia candidatura atu tuir eleição presidencial nudar exemplo. Nudar TMR rasik anuncia (= la’os apresentação de candidatura tuir lei haruka), nia mai nudar candidato independente. Maski TMR hatene partido mosu bara-barak, maibe nia la husu apoio husi sira. Tan, partido político sira ne’e mos iha rasik sira nia candidato ba PR nian. Maski nune’e, iha biban hanesan ema sira husi partido FRETILIN, CNRT, PD, PSD, ASDT no partido foun sira “rame-rame” halo declaração atu apóia nia. Hahu iha Mertutu (Ermera) no continua ba Asalai-tula (baliza Baucau no Viqueque) hatudu kedas ninia “battle-ground” (base de apoio). Ita bele halo analisa barak. Maibe, buat ida mak claro kedas, katak, militante no simpatizante partido bara-barak hatudu ona complexidade ba sira nia “interesse”.

Atu hatene saida mak ‘interesse’ ne’e ita bele hare oituan husi sikun “arqueologia sujeito” no “teleologia sujeito”. Hau kaer filosofo Paul Ricoeur ninia reflexão kona ba teoria critica Sigmund Freud (psicoanalisa; cf., Dalla interpretazione: saggio su Freud, 1994) bele tulun netik ita atu hare oituan complexidade ne’e. Ricoeur rasik halo hermenêutica-critica, katak, hare ema nia liafuan no hahalok, nia hateke borus ba ema nia fuan-laran. Ho ninia liafuan rasik hermeneutik nia knaar hanesan “fil conducteur dans le labyrinte humain” (fiu ne’ebe hatutan ita nia hanoin atu la’o los maski bilan tun sae deit). Nia haktuir katak, husi Freud ita bele ona halo leitura kona ba arqueologia sujeito iha biban ida, no teleologia sujeito iha biban seluk. Liafuan (a) “arqueologia sujeito”, hatudu katak ita ema ida-idak iha nafatin hanoin atu fila ba kotuk hodi ke’e sai primordial sentiment ne’ebe haksumik aan iha ita nia hanoin no hahalok. Ne’e duni, apoio ba TMR mosu husi sentimento primordial ida husi veterano, caixa, clandestina no estafeta. Ita la hatene: apoiante sira ne’e hare ba interesse nacional ka interesse particular (grupo funu-nain sira). Mosu test-case: TMR sei la ba oin, tan caso “loro-monu/lorosae” no peticionário sei sai hanesan kanek no trauma iha nia isin-lolon! Maibe, ita hare fali husi “teleologia sujeito”. Liafuan (b) “teleologia sujeito” hatudu vontade ema ida-idak nian. Katak, oinsa mak grupo apoiante TMR nian hakarak investe sira nia fiar atu TMR bele lori naroman ba sira nudar luta nain funu nain sira ba moris di’ak iha loron oin mai. Ermera no Baucau ho Viqueque sai hanesan símbolo, katak, caso 2006 la tama iha sira nia ulun. Ricoeur hare liu ba “pathétique de la misère”, katak, iha terus no susar nia oin, moris ki’ak no mukit, ema ida-idak iha sentimento (pathos) hanesan maski husi fatin/ knua la hanesan. Inclui, husi partido politico ne’ebe la hanesan!!!

Conclusão, maski ita harii partido barak bele husi 10 too 100 (hatudu pluralidade), democracia hamoris nafatin ninia complexidade. Pluralidade hatudu ba quantidade no globalização democracia. Husi biban seluk, complexidade ne’e mosu husi qualidade no localização democracia: ba moris comunitária no marginal. Iha situação hanesan ne’e, povo la hein matenek boot ka profeta ka promessa messiânica. Naran katak ema ida mai ko’alia ba sira nia fuan laran mos too ona! Liafuan kmanek ne’e hanesan aliança husi Maromak. Simples tebes! Complexo duni!

Multipartidarismo: public deliberation

Ita bele kritika no hatoo piada ba partido bara-barak ne’ebe moris buras iha ita nia leet. Maibe, ita mos bele husu: tan sa mak partido hira ne’e mosu? Razão, tan manan ‘osan’ durante campanha eleitoral no hetan cadeira karik aban bainrua hetan pensão vitalícia! Critica “negativo” ne’e bele loos! Maibe, la too! Hau hare ponto positivo no critico ida, katak, durante ne’e ita nia ema barak kolen no baruk ona hare grupo status quo ne’ebe foti decisão barak maibe la monu ba ema barak nia laran. Ne’e duni, multipartidarismo ne’e inquestionável la’os liafuan mamuk, maibe nudar intuição no insinuação atu halo “public deliberation”. Katak, kona ba nação no estado nia di’ak, partido foun sira hakarak atu hatudu katak ema barak iha hanoin barak, ulun barak hatudu kakutak barak.

Iha rai boot no riku, public deliberation bele liu husi associação barak, partido barak no media comunicação social. Iha rai ida ki’ik no ki’ak hanesan Timor Leste, loron eleição bele sai hanesan “public deliberation”. Loron barak sira hein. Loron barak sira rai sasan sira iha ulun laran no fuan laran. Loron votação mak oportunidade único atu sira delibera, katak, partido di’ak sei ukun partido liman fo’er sira sei fase mos tiha. Sira sukat “deliberação publica” ne’e liu husi dalan “… sufrágio universal, livre, directo, secreto e pessoal”.

Molok ita too iha democracia contemporanea, Presidente EUA nian Abraham Lincoln (1861–1865) haklaken uluk ona liafuan kmanek katak, «… that this nation, under God, shall have a new birth of freedom – and that government of the people, by the people, for the people, shall not perish from the earth…» [Nação ida ne’e, iha Maromak nia mahan, sei iha moris foun ba liberdade – no katak governo mai husi povo rasik, hodi povo rasik, ba povo rasik, sei la nahas husi rai ne’e]. Liafuan hirak ne’e nia hatoo nudar The Gettysburg address iha Pennsylvania, 19 Novembro 1863.

*) Hakerek nain – Direitor CJP Diocese Baucau; Comissário Representante Igreja Católica iha CNE; Coordenador ba sub-comissão educação cívica.

No comments: