Mar 5, 2011

“Da Mihi Anima”: Educacao no Libertacao (Don Bosco Fila Lori ho Foinsae Timor Leste nia Animo, Foinsae Hela ho Don Bosco nia Entusiasmo)

 Husi: *) Martinho G. da Silva Gusmão

Igreja Catolica kaer metin hanoin ida katak Don Bosco mak “aman no mestre” ba foinsae sira. Reconhecimento ida ne’e fo kedas ona conceita basico kona ba filosofia da educação catolica. Katak, ema ne’ebe hanorin iha escola catolica nia iha vocação especial ida – nia hanorin ho liafuan no hatudu dalan ho hahalok; halo renda espiritualidade-paternal (=aman) hodi borda hamutuk ho intelectualidade-magistral (=mestre) ida.
Hau hakerek artigo ida ne’e la’os deit hanesan sincera gratidão ba Santo ne’ebe hau hatene (barak liu) no hadomi husi ki’ik-oan, maibe mos hanesan reflesaun kona ba saida mak Don Bosco husik hela mai ita nia tempo no ita nia rain nudar aman no mestre.

Educação: “ai bisogni dei tempi”

Don Bosco (1815–1888) moris no hahu ninia knaar Nai-lulik iha periodo wainhira Eropa hasoru revolução politika no desenvolvimento industria iha sec. XIX. Revolução ne’e nakfera tan povo la tahan ona hare sira nia pobreza too miseria. Tan ne’e França rebenta iha 1789 hodi haklalak no hahi “liberté, égalité, fraternité”. Tuir hau nia hanoin, liberté ne’e mak husik hela ideologia liberalismo/ kapitalismo/ industrialismo; hafoin égalité ne’e mak lori ba sikun seluk – sosialismo/ marxismo too komunismo. Maibe fraternité la dun husik hela ninia ain-fatin iha politica laran. Tan sa mak conceito “fraternidade” ne’e lakon husi atmosfera politika? Ninia historia naruk.



Maibe, Giovanni Bosco la’os Nai-lulik ida mesak ne’ebe hatan too revolta ba miseria no pobreza. Molok Don Bosco mosu, Padre Jean Meslier (1664–1729), amo paroco husi aldeia Etrépigny (França), halo uluk ona reflexão mesa-mesak oinsa mak atu liberta ninia sarani sira husi miseria. Ho ran nakali no mata-wen, fuan kanek no laran moras nia hakerek iha memoire barak. Maibe buat hirak ne’e nia subar deit. Hakerek nain ida naran Voltaire (1694–1778) ka François-Marie Arouer mak publica fali memoire hirak ne’e. Bele dehan, Meslier no Voltaire nia hanoin mak fo influencia maka’as ba revolução Françes, 1789). Tuir Voltaire nia hare katak, maski Meslier hanesan amo-lulik nafatin, maibe nia mos moris iha mundo rohan ateu nian. Nudar “ateismo furioso e enraivecido”, Amo-lulik ida ne’e dala ruma fiar katak Maromak la iha (crer que Deus não existe), maibe dala ruma mos la fiar katak Maromak iha (não crer que Deus existe).
Nudar ateu ida Meslier iha biban ida hakarak deit atu revolta hasoru injustiça no miseria, iha biban seluk ran-nakali tan ninia religião (Igreja) ko’alia deit kona ba Reino Lalehan ne’ebe loron foun sei mosu mai. Padre ida ne’e hakarak buat ruma “para alem de” (something beyond), liu homilia deit. Albert Camus (filosofo, manan Nobel Literatura) dehan katak, “revolta” nudar “… essa louca generosidade” (laran luak bulak nian kedas). Camus hakerek “La revolta … é il movimento per il quale un uomo si erge contro la propria condizione e contro l’intera creazione. É metafisica perche contesta i fini dell’uomo e della creazione” (cf., Albert Camus, La rivolta metafisica: 647). Revolta metafisika katak movimento ida ne’ebe halo ema hamrik hasoru ninia an rasik no hasoru criação hotu-hotu. Metafisica tan contesta ema ninia fins (tujuan) no criação rasik.
Don Bosco nia moris tomak mos hatudu duni “revolta” ida hasoru nia an rasik no ninia condição miseravel (moris ki’ak, no ki’ak rabat rai). Nia hili educação nudar dalan revolta ida. Atu tama escola, ninia maun Antonio bandu nia, too sira rua de’ut malu. Sai ba escola, nia kabun mamuk ka hetan hahan oituan deit. Selu escola, nia inang osan la too nia esmola deit husi Amo paroco nia laran luak. La’o dook no hela dook husi uma, nia tahan deit. La moe tur tama escola, maski nia hare an hanesan “besi tua” ida ne’ebe tidin iha labarik sira nia leet. Too Giovanni Bosco sai Nai-lulik, nia hakat liu dalan “tortuosa” – kanek husi laran no husi liur. Maibe, ida ne’e mak dehan “revolta” – dala ida tan husi A. Camus – katak, “… Un uomo che dice no. Ma se rifiuta, non rinuncia tuttavia: è anche un uomo che dice di sì, fin dal suo primo muoversi” (= ema ida ne’ebe dehan lae. Maibe, se recusa, la’os renuncia hotu: dala ruma ema ida dehan sim, hahu kedas husi wainhira nia book an). Giovanni Bosco dehan “chega” ba ninia miseria, recusa condição ida ne’e nudar ninia destino, maibe nia mos dehan “sim” katak ida ne’e ninia problema no hahu revolta!
Nune’e nia moris sai ona hanesan sasin ida, sasin moris kona ba oinsa mak luta atu hetan buat ne’ebe nia hakarak hetan. Husi ne’e mak nia hatene ho fuan laran tomak kona ba ki’ak sira no ki’ik sira nia hakarak. Salesiano sira hakerek katak, Don Bosco hahu ninia obra kona ba educação foinsae sira nian nudar resposta ida “ai bisogni dei tempo” (= as necessidades dos tempo) – katak, hatan ba saida mak tempo ida nia lian halerik sira, tempo ida nia hakarak.
Ba hau, mehi simbolico ida wainhira Don Bosco hare foinsae barak mak “brutal”, hare “asu-fuik” sira hatudu duni “bisogni dei tempo” atu transforma sira. Foinsae sira sai brutal no asu-fuik tan tempo ne’ebe halo condição atu sira sai nune’e. Maibe, iha mehi ne’e (dala ida tan hau nia interpretação), Don Bosco la hare sira nia condição humana nudar “destino”, maibe “problema”.
Nudar “destino” karik, dala ruma ita simu deit ona no terus tuir deit. Infelizmente, Padre Jean Meslier hare miseria iha ninia parokia nudar destino. Tan ne’e dala ruma nia sente, “falta Nai Maromak” no revolta. Amo Jean Meslier dala ruma dehan fiar nafatin Maromak, maibe recusa ninia condição miseravel. Felizmente, Don Giovanni Bosco hare nudar “problema”, tan ne’e nia revolta atu hatan ai bisogni dei tempi. Virtude no charisma Don Bosco nian katak nia aten-brani no fuan-boot atu hahu. La’os hein mak hein, hein bebeik deit! Maski hatene katak sasan hotu todan no dalan naruk ne’ebe ‘tortuosa’, maibe Don Bosco abandona bebeik ninia an iha Maromak nia liman.

Libertação: “salus animarum, suprema lex”

Revolução politica no industrialização iha sec. XIX ne’e halo foinsae sai vitima ba regime “exploitation de l’homme par l’homme”, katak, ita ema boot/ riku sira esplora ema ki’ik no ki’ak sira. Situação ida ne’e mak sai hanesan ahi-klak hodi hamoris conflito oi-oin. Iha 1891 Papa Leo XIII hakerek carta enciclica ida ho titulo Rerum Novarum. Espirito husi documento ida ne’e hatudu “… a cry of protest against the exploitation of poor workers” (cf., Donald Dorr, A Call for Justice: 14) no iha situação ne’e nia oin Uma Kreda labele hela “indiferente” (taka matan, taka fuan).
Molok Amo Papa hakerek ninia doutrina social, mosu Amo-lulik barak mak foti reação hasoru miseria humana. Liu-liu Amo-lulik “secular” sira. Tan sa mak bolu “padre secular”? Tan sira nia moris ne’e “secularista” – halao moris “campones”, fila-liman iha toos no natar, sai paroco iha suku/aldeia ki’ak sira no halao moris ne’ebe la hanesan ho Bispo ka Monge sira (iha mosteiro) nia laran. Baibain, iha tempo neba padre secular sira mai husi ema ki’ak nia leet. Exemplo mak Don Bosco. Maibe, iha mos balun mai husi “rai nain” (barron ka marques) nia leet, hanesan Padre Jean Meslier. Ho liafuan badak, “padre secular” hatudu deit kasta ne’ebe la hanesan ho “padre religioso”. Hare ba discriminação ne’e, ohin loron sarani sira bolu deit padre diocesano sira.
Revolução 1789 la mosu derepenti deit maibe mos hahu sunu husi padre secularista sira (hanesan Meslier) iha França liu husi pamflet “cahier du quatre monde” (caderno do quarto mundo/ buku tulis dari dunia ke-empat), katak, reação no protesto husi ema sira ki’ak liu husi ki’ak sira nia leet (poor among poorest people), personifica ona sira nia an nudar “voice of voiceless people”. Maibe, wainhira revolução liu tiha funu-nain asuwain sira “joga sai” tiha batina mutin sira husi palku politiku. Documento “le cahier” ne’e mos ema subar lakon tiha. Ida ne’e mos halo ita hatene, tan sa mak politica “fraternidade” (conceito husi Nai-lulik sira) nian lakon husi aparelo politico Frances nian. Basa padre secular sira hanoin katak, politica tenki hametin nafatin “fraternidade” ne’ebe naksuli husi Evangelho. So revolucionarista sira mak lakohi tan hare padre sira nia oin iha politika laran, tan ne’e sira simu deit “liberte” (liberalismo) no “egalite” (socialismo), maibe hamate tiha “fraternite”.
Maibe, ida ne’e mos hanesan consequencia husi oinsa mak Igreja Catolica (tempo neba) hanoin kona ba libertação no salvação. Hetan influencia husi filosofia platonica, Igreja Catolica hanoin katak moris iha rai ne’e la vale buat ida, moris isin nian la folin liu. Importante mak moris espiritual no klamar nian. Miseria no pobreza iha mundo ne’e hanesan exame ida, atu ita iha nafatin virtude hodi too iha salvação iha mundo aban-bainrua nian. Ida ne’e mosu husi liafuan “salus animarum, suprema lex” – klamar sira ninia salvação mak sai hanesan Lei-Inang ne’ebe aas liu. Husi ne’e mos Igreja hanorin katak simu ita nia miseria no pobreza nudar destino. Halao oração atu tama lalehan!
Tuir hau nia hare, Amo-lulik secular sira hanesan Jean Meslier no Giovanni Bosco fo interpretação foun. Hau kaer deit Giovanni Bosco nian hodi dehan, suprema lex (Lei-Inang aas liu) wainhira ita halao knaar atu salus animarum (salva klamar sira) foinsae sira nian. Don Bosco hatudu momos katak, “salvação” ho “libertação” ba foinsae sira nia “animarum” ne’e sai ona hanesan sasukat kdasar (optio fundamentalis). Wainhira ita liberta foinsae sira nia fuan-laran, ita salva sira nia moris. Wainhira ita halo foinsae sira hamlaha no hamrok, sira sei brutal no sai asu-fuik. Depende ba politika ida – hili atu promove “salvação” no “libertação” ba foinsae sira nia “animarum” ka instrumentalisa sira ba hadau “poder”!
Saida mak Don Bosco Husik Hela iha Timor Leste?
Husi 18 Fevereiro too 7 Marsu 2011, ita tomak rona liafuan Latim “Da mihi anima” (fo mai hau klamar sira; give me souls), “… caetera tolle” (buat seluk husik liu ba). Hau la hatene too klean oinsa mak salesiano sira interpreta liafuan kmanek hirak ne’e. Nudar padre secular ida (ne’ebe uluk ki’ik iha miseria no pobreza nia laran hetan educação husi salesiano), hau leno fali took husi Evangelho ne’ebe dehan, “Procurai primeiro o Seu reino e a Sua justiça, e tudo o mais se vos dará por acréscimo” (Mat 6, 33; = buka uluk lai Nai nia reino no ninia justisa, no buat seluk sei hetan tuir mai). Iha contradicção no paradox ka lae? Jesus Cristo dehan “buat seluk sei tuir mai”, Don Bosco dehan “buat seluk husik liu ba”!
Hare liu deit liafuan hirak ne’e ita hetan ona paradox boot ida. Maibe, leitura ne’ebe klean, hatudu buat seluk ne’ebe impressionante tebes. Iha buat 2 ne’ebe la hanesan kona ba “necessidade” (bisogni) no “prioridade” (priorita). Evangelista no Don Bosco hatene katak ita ema nia moris iha “necessidade” oi-oin, “buat seluk” ne’ebe ita buka iha moris no kaer iha liman laran. Maibe, Don Bosco la dehan katak buat seluk ninia “prioridade” hanesan deit. Evangelho dehan “procurai primeiro”, maibe la dehan “procurar unicamente”.
Ohin loron ita hasoru “capitalismo consumerista”. Dala ruma ita rona deputado sira iha PN dehan “governo despesista”. Liafuan hirak ne’e hanesan deit – katak, “L'impératif n'est plus de produire pour répondre à des besoins mais de vendre à des consommateurs transformés en jouets des grands conglomérats. L'art de la persuasion commerciale a remplacé l'excellence industrielle” (cf., Benjamin Barber, Comment le capitalisme consumériste dévore l'Amérique”, CD n. 391, Fevrier 2011). Atu dehan katak, sasukat ba ita nia moris la’os ona produz sasan hodi hatan ba ema nia necessidade, maibe hare liu ba oinsa mak faan (manipula) consumedor sira nia hakarak nudar sasan ida atu habokur deit konlomerat sira. Liu husi arte propaganda commercial (iklan) sai ona hanesan fatin foun ida kona ba oinsa mak haburas industria. Ho liafuan badak karik, capitalismo consumerista halo buat hotu sai “necessidade basica”, no liu husi propaganda oi-oin taka tiha dalan ba ita atu halo “prioridade” ba moris. La’os dehan katak ita labele “consumo” (ka, jejum moris tomak). Lae! Buat ne’ebe hau hakarak dehan katak, ita nia prioridade ba moris labele depende ba oinsa mak “conglomerats” sai fali hanesan “ditadura” (mendikte) no “imperialista” foun atu haruka, hatun no hasae sasan nia folin, hodi halo povo ki’ak sira hakneak iha sira nia oin (infelizmente, ita nia Governo ajuda halo propaganda kona ba “mercado livre”).
Tuir hau nia hanoin, Don Bosco nia urna ne’ebe vizita Timor Leste fo mensagem forte tebes ba Estado no Igreja Catolica – oinsa mak hahu fali luta atu liberta foinsae sira husi “capitalismo consumerista” liu husi educação. Estado no Igreja Catolica iha imperativo categorico foun ida – sai “aman/inang no mestre” ba foinsae sira.
Xanana Gusmão, Ramos Horta, Mari Alkatiri, Taur Matan Ruak, Lere Anang Timor, no Lu-Olo, nia ulun 5 no 6 ona; Mario V. Carrascalão no Xavier do Amaral nia ulun 7 no 8 ona. Ema hotu bolu sira nudar “jerasaun tuan” too “brigada reumatico” sira. Dala barak mos ema ko’alia bebeik kona ba oinsa mak halo dalan no ponte atu husik fatin ba “jerasaun foun”. Maibe, “jerasaun tuan” hatudu liu sira nia “paternalismo” hodi halo haksolok foinsae sira nia laran atu hare katuas sira, liu husi festival no divertimento, liu husi desporto no palco musical, kompetisaun no carnaval. Halo sira haksolok iha sira nia juventude. Maibe, teologo politico Jürgen Moltamann dehan, “It can easily lead to oedipal reactions when those who profess to be ‘young’ want to get free from those who consider themselves ‘old’ …” (cf., J. Moltmann, Liberation Theology: 198)! Hau hanoin foinsae sira ne’ebe muturabu, brutal, lakon mehi ba futuru no asasino hatudu deit “oedipal reaction”, tan katuas sira la prepara sira ba dalan diak.
Ba hau nia hare, educação sai ona emergencia no husu atu halo intervenção rapida. Bele karik halo revolução foun! Igreja Catolica dala ida tan hola knaar foun ida ne’e hanesan iha tempo luta ba libertação nian. Ita nia Lei-Inang rasik dehan ona, “Na sua vertente cultural e humana, a Igreja Catolica em Timor Leste sempre soube assumir com dignidade o sofrimento de todo o Povo, colocando-se ao seu lado na defesa dos seus mais elementares direitos” (preâmbulo). Lei-Inang rasik adopta principio “fraternite” hodi dehan “… tendo em vista a construção de uma país justo e próspero e o desenvolvimento de uma sociedade solidária e fraterna”! Hau hare katak, Revolução 1789 halakon tiha “fraternite”, maibe Revolução Timor Leste 1999 hamoris fali “fraternite”.
Maski nune’e, ita atu ko’alia saida lerek, wainhira OGE 2011 hanesan mos ulu-uluk nian fo deit 8-9% ba educação, maibe ba conglomerats bele too 90%? Ita atu dehan saida, se ME sai famoso (terkenal) iha TVTL no radio atu hatan deit ba demostração husi estudante sira; husi mestre/ professor sira; husi inang-amang sira? Oinsa mak ema ne’ebe la hatene buat ida kona ba educação maibe sai fali assessor no director oi-oin iha ME nia laran? Saida lerek mak ita ko’alia, wainhira estudante sira ba rai liur (liu-liu Indonesia) hodi sosa certificado/ diploma falsu no mai sai fali assessor, emprezario no tecnico iha ministerio barak nia laran?
Don Bosco nia urna fila ba nia horik fatin iha Italia. Nia hare ona oinsa mak foinsae Timor Leste nia animo (semangat) atu hare mundo foun, hare futuru, hateke loron matan esperança nian sae. Don Bosco husik hela entusiasmo husi nia tempo ba foinsae Timor oan sira wainhira nia rasik revolta hasoru ninia miseria no pobreza! Hau hare katak foinsae Timor oan no Don Bosco halo ona pacto ka aliança ida maioriamente iha sira nia pobreza ka AMP (= aliança maioria dos pobres) foun ida. Don Bosco husu foinsae sira nia “anima”, no foinsae sira simu ona entusiasmo atu revolta ba sira nia miseria, luta ba libertação husi pobreza humana.
Timor Leste la’os ki’ak ba materia! Ita osan barak; rai luan no ema oituan. Buat ne’ebe ita seidauk hetan fali husi ita nia revolução mak “sociedade solidaria e fraterna” ho sira ne’ebe iha miseria no pobresa nia laran. Agora hela deit ona buat ida: Estado no Igreja Catolica hakarak sai “aman-inang no mestre” ka lae? Hau hanoin fali wainhira ema Italiano sira dehan, “se tu vuoi, tu puoi” (se o hakarak, o bele).
*) Hakerek-nain director CJP Diocese Baucua, hanorin filosofia politica, etica no ateismo contemporaneo iha Seminario Maior S. Pedro e S. Paulo, Dili.

No comments: