Feb 11, 2011

Lei Pensão Vitalicia (LPV): Husi “Inveja” ka Husi “Neon”? Hanoin hamutuk ho Dr. Mari Alkatiri (OMP) no Dr. Vicente Guterres (AMP)

Husi: Martinho G. da Silva Gusmão

Iha facebook, Dr. Mari Alkatiri hakerek katak, kritika hasoru LPV dala ruma tan “inveja karik”. Iha RTL (04/02/2011, dader), Dr. Vicente Guterres kaer fali tan liafaun “inveja karik” atu hatan ba kritika husi ema balun iha sociedade civil nia laran (caso quo, Jose Luis Sampaio – husi JSMP). Forum Haksesuk hakerek mai hau, husu hau nia hanoin kona ba LPV ho liafuan “tan ita boot mak hatoo hanoin barak kona ba LPV”.

Artigu ida ne’e hakarak deit atu halo “defesa de honra” (empresta regimento PN nian), katak, kritika hasoru LPV la mai tan inveja karik, maibe husi perspektiva etika filosofika ida. Buat ne’ebe hau hatene katak, “ethical philosophy does not tell people how to live, but rather to help people to clarify the reason of how ought to be” (filosofia etika la hanorin ema oinsa mak moris, maibe fo tulun ba ema atu klarifika ninia razaun atu oinsa mak halao moris) didiak. In hoc caso, kritika husi NGO no academico sira hasoru LPV hakarak deit hatene ninia “razão” tan sa mak ita bele halo buat ida ne’e? Bahasa Indonesia dehan “apakah LPV itu masuk akal?” Husu ne’e deit! La liu. la kuran. Atan oan ne’e la soy atu dehan comportamento Nai-ulun sira ne’e los ka sala, maibe atu buka deit resposta kona ba LPV ne’e tama iha ulun ka lae!

 

Hau koko took hatoo ideia husi aspektu ida ne’e, aprende husi Prof. Joseph de Finance, SJ (Gregoriana, Italia). Bele dehan katak, liafuan “inveja karik” ne’e mai husi hahalok ida “C’est un acte subjectivement indéterminé”, tan ita ko’alia taka matan, la hanoin no saruntu deit mak ba! Maibe, bele dehan mos katak ema barak mak lamenta (laran moras?) kona ba LPV nudar hahalok ida ne’ebe “ … objectivement determine par l’imperatif des valeurs et du devoir” (objectivamente determina tuir valor no dever ne’ebe haruka atu halo).

Perspectiva objectividade: “political not metaphysical”
Iha estudos kona ba etika filosofika, lei sai hanesan sasukat objectivo atu sukat lalaok Estado nian. Itu hahu husi lei ne’e rasik nudar perspektiva objectividade ida. LPV ninia legalidade mai husi Lei n. 5/2004 kona ba estatuto Deputado sira nian (art. 22°), ne’ebe hamosu Lei n. 1/2007 kona ba Pensão Mensal Vitalicia (katak simu osan fulan-fulan maski la servisu iha PN). Lei n. 7/2007 kona ba Estatuto dos titulares dos órgão de soberania (pensão hatur iha art 16º - 19º, 31º, 33º, 34º) no Decreto do Governo n. 2/2007.

Maski nune’e, Konstituisaun rasik hakerek buat balun ne’ebe interessante tebes, dehan: “Ninguem pode exercer a titulo vitalicio ou por periodos indeterminados qualquer cargo politico” (art. 64º). Katak, la iha ema ida mak bele halao knaar ba titulu vitalicio ka ba periodo ne’ebe la nahas ba kargu politiku ruma”. Ho liafuan badak, Konstituisaun la simu principio vitaliciedade. Cargo politico mai husi eleisaun. Liu husi eleisaun mak ema ida bele hetan fali nia knaar. Se kbiit no knaar la’os vitaliciedade, oinsa mak ita bele hakait fali pensaun vitalicia?

Iha ne’e, LPV la’os deit ona problema constitusionalidade ka legalidade maibe mos legitimidade politika. John Rawls hakerek buat ida dehan “justice as fairness: political not metaphysical”. Iha ideia 2 ne’ebe bele fo naroman ba ita oinsa mak hare LVP.

Ida uluk (1), wainhira Rawls ko’alia kona ba “principle of equality” – hotu-hotu hetan tratamento ba igualdade! Se “tiluar” hotu ba cargo politico ne’ebe simu liu husi eleisaun, bele ka lae cargo electivo sira hetan LPV hotu? Dala ida iha Baucau, sorumotu ho Chefe de Suco sira ho Forum Estudante Universitario Baucau nian, ema balun dehan “Amo, boot sira hetan pensaun vitalicia, ami Chefe de Suco sira mos hetan ka lae?” (Hau bobar tiha oituan, tan iha Deputado ida husi AMP no OMP tur hela hau nia sorin). Maibe, tuir doutrina “principle of equality”, Chefe de Suco mos hetan LPV hamutuk ho membro tomak. Tan sira hetan “titular … cargo politico” liu husi eleisaun; se lae mos, eleisaun mak sai hanesan sasukat atu sira hetan cargo nudar lider comunitario. Consequentemente, sira hetan duni LPV. Se ida hetan, hotu-hotu mos hetan hanesan – tan hotu-hotu nudar cargo electivo. Agora ita hein tan, wainhira iha eleisaun ba Presidente Camara Municipio no Assembleia Municipal … hetan LPV ka lae? Dala ida tan, ne’e mos cargo electivo. Tinan 50 mai tuir ne’e, OGE hira mak aprova ba LPV? Opozisaun lori ba TR atu husu parecer inconstitucionalidade ka lae … tan hasai osan mina-rai atu sustenta ex-titular sira? Hau hein katak, osan ba ekonomia povu nia inkonstitusional, osan ba LPV mos inkonstitusional.

Ida seluk (2) nia hatudu ba “principle of liberty” – katak, labele hanehan malu, maibe loke oportunidade ba ema hotu atu hetan aksesu ba bem-comum. Liu husi prinsipiu ida ne’e mos Rawls fo hanoin atu ema sira ne’ebe iha kbiit boot liu fo tulun/ lolo liman ba ema sira ne’e kbiit-laek. Hau hakerek artigu ida ne’ebe kompara LPV no Lei Pensaun ba Veterano/ Combatente. LPV fo deit fulan 6 atu hetan pensaun parsial ka subsidiu ba reintegrasaun ba eis-titular, maibe ba veterano/combatente sira tinan 8. Masyaolloh! LPV la determina tinan hira mak fo pensaun ba eis-titular, maibe ba veterano/combatente dehan tinan 55 mak bele. Astagafirullah-alaziimmm! Tuir doutrina Rawlsiana – katak, ita labele usa poder atu halakon ema seluk nia direito – sa tan, sira ne’ebe la iha ona poder hanesan veterano/ combatente sira. seidauk sura, povo aileba no povo Maubere sira.

Atu halo konkluzaun: kritika hasoru LPV hanesan observasaun ida ne’ebe mai husi perspektiva objektividade, hare ba prinsipiu legal no legitimo. Husi aspektu legal, hau hanoin ami husi akademiku no ONG labele halo buat ida. Tan Konstituisaun fo deit privilegio ne’e ba PN. Maibe, husi aspektu legitimidade ami bele fo hanoin asuntu ne’ebe afekta ba interesse nacional. Legitimidade mosu tan “imperativos dos valores e deveres”, ne’ebe naksulin husi ami nia neon tomak.


Perspectiva Subjectividade: “laran moras”?
La iha justikasaun lolos, tan sa mak LPV tenki fo ba ex-titulares no ex-membro ba orgaun soberano sira. Ema balun mak dehan katak, LPV ne’e fo, tan sira sai hanesan “fundador do estado” (iha LPV laran la hakerek liafuan ne’e). Maibe, LPV rasik hateten deit, katak, ba titular ka membro governo no deputado sira ne’ebe halao knaar liu fulan 6 maibe menus husi fulan 42, bele simu “pensão parcial”. Ba oficial sira seluk, hanesan PGR no PDHJ, administrador sira no direitor sira bele simu “subsidio de reintegração”. Sira hetan 100%, maibe too tinan 1 deit.
Maibe, ba sira ne’ebe halao knaar liu fulan 42 mak hetan pensão vitalicia, 100% hanesan ho vencimento, hamutuk ho regalias tomak. Kala ida ne’e mak halo katak, maski Deputado sira hakilar atu hatun ministro ka secretario estado balun, sira la book an tan sei “kejar target” (hanesan fali “cash for work”).

Nune’e mos, deputado barak mak falta maibe hotu-hotu, la halao knaar iha PN, buka atu “kejar target” too fulan 42 atu hetan LPV. Hau rona rasik husi Ministro AMP ida dehan, “Amo, agora mak eleisaun anticipada ka hatun hau mos la buat ida, tan hau sei hetan pensão vitalicia” (rona ida ne’e, hau nia ran la halai kedas. Ne’e impaktu directo husi LPV halo estado-mental titular husi orgaun soberano sira too nivel kraik kedas). Nune’e mos, wainhira titular ne’e mate ninia pensão sei hetan husi fen/ oan too 75%.

Agora, tan sa mak hau laran moras (inveja)? Hau la iha razaun atu “inveja”. Tan Deputado sira rasik dehan katak “osan ne’e povo ninia!!!” Labele gasta arbiru. Gasta tuir legalidade! Se hasai osan barak la tuir lei, sei inkonstitusional …nst. Tuir Lei-Inang karik dehan, “A soberania reside no povo, que exerce nos termos da Constituição” (artSoberania iha povo nia liman no halao tuir Constituicao no lei”. Ne’e katak, fundador Estado mak povo. La’os ex-titular.

Iha Japaun, Inglaterra, Espanha, Olanda, Belgica, Noruega, Swedessia no liu-liu rai sira iha Arabi mak “fundador estado” mai husi familia. Sira nia bein-ala mak harii Estado. Oan no bei-oan sira simu buat hotu husi Estado “vitaliciamente”. Principe Charles ka Principe William ba han hemu hotel, toba iha hotel luxu, sae aviaun ho “classe adequado” … ema ida sei la ko’alia tan lei hatur ona katak sira mak “herdeiro da coroa” (pewaris tahta). Nune’e mos Principe Narohito ho nia conjuge Masako Owada halo viagem iha Japaun laran tomak, la iha impedimento. Dala ida tan, sira nia avo no bis-avo, nia avo husi nia avo mak funda Estado. Nune’e, konstituisaun rasi mak garante sira nia “vitaliciedade”. Ba ida ne’e ita lalika laran moras.

Iha Timor Leste, “suco” sira ne’ebe uluk Liu-rai mak kaer “rota” oras ne’e hahu ita hasai ona. Eleisaun ba lideransa komunitaria halo katak, “vitaliciedade” husi poder “suco” nian hahu lakon. Dala ida tan, “Ninguem pode exercer a titulo vitalicio ou por periodos indeterminados qualquer cargo politico” (art. 64º). Sira sai deit ona “simbolo” lisan bein-ala nian atu fo identidade historica ba suku ida ne’e. Iha ne’e, ema la laran moras ida! Ema simu nudar identidade lokal.

Hodi dehan ho liafuan seluk, Timor Leste la’os Monarquia Constitucional, maibe Republica Democratica. Nudar Monarquia Constitucional mak ita bele sala karik: Amo-lulik (Igreja Catolica) no NGO laran moras ba ema nia sasan (ne’e duni kontra Ukun-fuan 9, husi Decalogo/ Maromak nia Ukun-fuan 10), tan Estado Timor Leste ne’e ema balun nia familia real monarquia mak funda. Igreja Catolica la halo buat ida, maibe ninia amo-lulik ko’alia barak kritika LPV. Hatudu deit laran moras! NGO – lao hodi povu nia naran – ko’alia barak maibe laos sira ka povu mak funda Estado ne’e. Familia ida ka rua iha Timor Leste ma harii Estado ne’e. Too iha ne’e, ita hotu kala simu deit ona ba – keta laran moras (inveja) ema nia sasan!!!


Lia-menon ikus
Liafuan “inveja” bele traduz ba Tetum nudar “laran moras”. Maibe, konseptu “laran moras” iha Tetum sai tiha polyphonic – katak, bele hamosu hanoin oi-oin. Uluk nanain (1) ema laran moras, tan nia la iha buat ida (ki’ak), moe la iha, baruk ten maibe hakarak moris parlente deit, loko an. Maibe, tan nia la hetan rikusoy no nauk mos la biban ona nia hahu “inveja” ema seluk nia diak, ema seluk nia rikusoy. Ida ne’e mak hamosu moris snobbism. Mai husi liafuan Latim, “sine” + “nobile”. Atu dehan, ita hanoin katak ita mai husi classe “nobre”, maibe la iha buat ida (= sine), bolsu mamuk, kakutak mamuk. Ho liafuan badak, “laran moras” (inveja) mai husi snobbism. Ida ne’e mak inveja lolos nian.

Ida seluk (2), “laran moras” iha Tetum bele mos hatudu ba ema ne’ebe halo sala ki’ik too sala boot (= pecado). Iha ne’e laran moras la’os ona “inveja”, maibe “remorse”, “contrition”, “penitence”, “regret”, “shame”, “guilt” (hotu-hotu iha Ingles). Liafuan hirak ne’e fo deit mensagem ida – ema ida nia hahalok ne’e hakanek ona ema seluk. Hare ema seluk nia kanek, mosu laran moras iha ema ne’e no nia sinti an nudar sala nain. Dala ruma bele dehan neon sala. Iha pozisaun hanesan ne’e, ema sala nain harohan bebeik atu hetan L’abbracio benedicente – katak, liafuan kmanek no gesto ida ne’ebe hakarak fo abraço, haku’ak fali ita iha perdaun nia laran.

Iha ne’e liafuan husi ema seluk sai ona hanesan “discretio” (discernimento intellectual).
Hau la dun hatene se Dr. Mari Alkatiri no Dr. Vicente Guterres hare hau nia kritika nudar “inveja” ka “discretio”. Halo nusa ba mos, pozisaun 2 ne’e hatudu nafatin katak, hasoru decizaun politika ida no realiadade sosial ida ita halao nafatin exercicio intelectual. Iha ne’e mak mosu dialektika – katak, ita halo negasaun ba malu, halo kontradiksaun ba malu no halo mediasaun ba malu.

NGO no academico sira halao deit nia knaar nudar exercicio intelectual ho fuan no laran tomak. Husi demonstrasaun too hakerek artigo oi-oin. Maibe, hau seidauk hare NGO no academico sira ba bronkas no nauk hotu ex-titular sira nia sasan ne’ebe mai husi LPV. Sira respeita nafatin, tuir Maromak nia ukun-fuan “Keta nauk, keta laran moras ema nia sasan”!

No comments: