Oct 24, 2011

Serie “esclarecimento eleitoral” (4) Eleição (2): Votação & Abstenção

Martinho G. da Silva Gusmão*)

Problema ne’ebe mosu: ema bele ba vota ka lalika? Se ema ida lakohi ba vota, ninia sansão (castigo) saida? Se nia ba vota, nia manan saida?

Molok atu hatan, ita hare lai iha buat rua mak la hanesan – “eleição” no “votação”. Liafuan eleição ne’e luan liu – tan hatudu ba processo naruk ida husi “recenseamento eleitoral” (actualização base de dados), “apresentação das candidaturas”, harii centros de votação (estação de votos), “campanha eleitoral (propaganda), too “contagem dos votos e o apuramento dos resultados”. Iha Lei dos Órgãos da Administração Eleitoral(LOAE), hakerek tan “O sufrágio propriamente dito”. Maibe, ema barak hanoin (infelizmente, PN no Governo mos inclui), katak, eleição ne’e hanesan deit ho votação. Tan ne’e, besik ona loron eleição mak hotu-hotu (infelizmente, partido político sira hotu) fera ulun no bidu tun bidu sae atu organiza “campanha” (falun ho liafuan “consolidação”), halo “propaganda” atu manan “votos” (balun dehan “sapu bersih”, balun dehan “ra’ut moos”, seluk fali dehan “hili ida-ida too nakonu”, nst). Wainhira ninia resultado la monu iha laran mak hahu runguranga.

Nudar cidadão ne’ebe diak, nia labele taka matan ba processo eleição. Liu-liu iha fase “recenseamento eleitoral” (voter registration) ne’e obrigatório no oficioso ba ema hotu. Cidadão hotu-hotu tenki ba tau naran nudar eleitor. Maibe, iha loron atu ba halo votação, nia bele rejeita.

Saida mak Votação?

Votação katak loron ne’ebe ema hakat ba fatin ne’ebe CNE/STAE prepara ona atu ema bele hatoo ninia voto. 
Baibain ema dehan katak votação ne’e hanesan “point of arrival” – katak, ponto ne’ebe ita hodi too ba! Oinsa mak halao votação? Uluk nanain (1), presencialmente – atu bele halao votação, eleitor sira mai rasik iha fatin atu hare sira nia naran, numero ba sira nia inscrição iha recenseamento. Atu bele hatudu-an (identificação), sei hare ba:
  • ) Exibição ba documento oficial hodi bele hatudu katak nia bele ba vota;
  • ) Declaração (tuir sira nia honra) husi ema 2 ne’ebe sai sasin;
  • ) Reconhecimento unânime husi membro mesário nian.

Ida seluk (2), antecipadamente – katak, halao votação molok ninia loron too [ida ne’e hanesan facultativo], hanesan tuir mai:
  • ) Militar sira ne’ebe iha loron votação labele tuir, tan nudar militar nia labele kedas husik knaar ne’ebe halo nia hakruk atu tuir kedas iha loron ne’e (imperativo inadiável);
  • ) Agente sira husi força no knaar serviço publico (hanesan saúde) ne’ebe halao knaar boot ne’ebe labele husik iha loron ne’e;
  • ) Ema sira ne’ebe halao knaar marítimos no aeronáuticos, ka transporte publico sira ne’ebe halao nia knaar iha loron ne’e;
  • ) Ema moras todan sira ne’ebe hela deit iha uma ka hospital;
  • ) Ema sira iha dadur laran.

Loron votação dala ruma hanaran mos ballotage. Ninia makhun mai husi dolenfiorentino (Italia) “ballota”, ka hanesan ho liafuan “castagna” (dolen italiano) – tipe ai-musan ne’ebe ema han nudar kaidane. Iha Timor karik, hanesan kaiju musan ka kulu-kama musan, eh kulu-jaka musan. Tuir lisan balun sarani sira iha Italia, iha loron São Martinho nian (11 de Novembro), hanesan mos festa della castagna ema hotu halibur atu tunu ai-musan ne’e atu han no hemu hamutuk ho vinho. Iha Firenze (iha tempu renascimento), iha fatin sorumotu ho naran Torre della Castagna. Iha fatin ne’e ema sira husi kultura no arte nian (Priori della Arte) ne’ebe halibur an no halo sorumotu hodi hili (vota) ba asuntu importante sira. Loron ida tomak sira halibur atu ko’alia, no ikus mai sira hili ema ka ideia ne’ebe diak liu. Sira uza ai-musan “ballota” (ka castagna) atu halibur hamutuk ba ema/ ideia ne’ebe sira hili. Se mak hetan ai-musan (ballota ka castagna) barak liu, nune’e nia mak manan. Husi ne’e mak mosu liafuan “ballottare”, katak, hili ka hatudu liu husi ai-musan ne’e.

Maibe, iha democracia clássica Athena, prosesu votação ne’e iha tiha ona. Idéia basica mak oinsa atu foti decisão ida. Ho discussão deit, lia sei la tesi kotu. Então, sira hili ka vota. Ita tempu neba, cidadão ba hamutuk hodi lori sana-rai baluk ida no hakerek ema nia naran nudar candidato. Sira la bele usa surat tahan papyrus tan folin boot tebes. Sa tan,papyrus ne’e tenki haruka husi rai Egipto ba Grecia. Husi parte seluk, sana-rai baluk ne’e ema bele hetan iha fatin barak. Nunee, atu fasilita processo hili ukun-nain sira (politikosne’ebe matenek ka phronimos), sira uza sana-rai nia pedasuk atu tau kandidatu nia naran. Se mak hetan sana-rai pedasuk barak liu, nia mak manan.

Boletim de voto ka ballot ho formatu surat tahan hahu uza mais ou menos iha tinan 139 a.C husi Romano sira. Ema Roma mak uza surat tahan hodi hakerek senador/ deputadu nia naran ne’ebe sira hili. Ema sira ne’e hetan fiar atu sai hanesan representante dos cidadãos (katak, ema riku sira no iha rai boot, liu-liu sira ne’ebe iha atan feto no mane barak) atu bele halo politika hamutuk ho imperador (Caesar). Maibe, tuir tempu hahalok ne’e lakon tiha. Tan imperador sira la fila ona ba eleição, maibe liu husi deit coligação no funu.
Formatu moderna hahu mosu iha 1629, wainhira sarani sira iha Massachusetts Bay Colony (USA) hakarak hili sira nia ema ba Amo-lulik (pastor) iha Salem Church (Kreda Salem). Iha Kreda Protestante, sarani sira iha direito atu hili sira nia pastor rasik: ema ne’ebe sira fiar no soi duni ba knar nai-lulik nian.

Ikus mai, Amerika mak hahu halo promosaun kona ba ballot paperOhin loron mundu tomak uza sistema ballot paper ka boletim de voto atu halo eleisaun. Antis “Civil War” (funu sivil), ema Amerikanu sira fiar katak demokrasia bele buras wainhira ema barak mak hola parte ka fo liman rohan ba prosesu politiku. Atu hetan kargu ida, ema tenki tuir eleisaun. Tan ne’e mosu eleisaun bara-barak iha Amerika tomak. Ninia konsekuensia,ballot paper mos bele naruk ka badak, bele boot ka kiik, tuir nesesidade eleisaun ne’ebe iha. Wainhira repartisaun ida hakarak hili ofisial barak, entaun kandidatu mos barak liu. Nune’e, ballot paper mos naruk liu. Klaru, katak, situasaun ida ne’e hamosu konfuzaun boot no hamosu blind voting (votasaun delek nian; tan tu arbiru) barak. Tan ne’e durantiProgressive Era (c. 1893 – 1917), hahu mosu Reformista barak atu hadi’a sistema no prosesu eleitoral. Wainhira ita rona liafaun “ballot reform”, dala barak atu hatudu ba redusaun numeru ofisial eleitu sira.

Brasil mak hanesan nação ne’ebe usa “urna electronica”. Sira la halo boletim de voto (ballot paper), maibe ba vota iha machina. Sistema ida ne’e mak moderno liu ona. Nação boot sira hanesan China, USA, Franca, Índia, México no rai barak tan iha America Latina hahu ona atu halo tuir Brasil. Indonésia mos ba ona atu halo treinamento atu usa “urna electronica”.

Abstenção – “hili tuir dalan atu la hili”

Ema ida bele rejeita atu tuir votação, katak, nia hakarak duni atu lakohi hili candidato ka partido ka coligações ruma! Iha política ida ne’e mak hanaran «abstenção» ka abstencionismo – katak, hahalok ne’ebe hili duni dalan atu lakohi hili buat ida. Hahalok ida ne’e hatudu forma ida husi «participação passiva». Nia la hili la’os atu hases aan husi sociedade (exclusão social), maibe tan opções no alternativas ne’ebe ita hatudu ona, buat hotu la monu ba nia laran no nia vontade.

Liafuan ne’e mai husi «abster» (v. Latim «abstinere» [abs + tenere]). Prefixo «abs» katak ‘husi’, ‘mai’ no verbo «tenere» katak ‘hatur dook’, ‘hases tiha’. Wainhira ita dehan «abster-se» (reflessivo), hatudu katak ita hakarak duni atu lakohi halo buat ida, hases tiha ita nia an atu labele halo buat ida. Exemplo hanesan iha loron jejum, Uma Kreda husu abstinência, katak, ema hakarak hela na’an ka modo midar, maibe nia hili atu diak liu lalika han.

Iha Parlamentu Nasional nia laran, dala barak mak deputado/a balun la bele hakotu lian atu hili parte ida. Nune’e, wainhira presidente meja husu atu halo “vota a favor” (simu) ka “vota contra” (la simu), deputadu/a sira foti kartaun kinur – hatudu katak sira hili “dalan klaran” (participação passiva); sira halo “abstenção”. Ne’e hatudu katak, deputado/a sira hili atu la hili [atu la ‘simu’ ka atu la ‘kontra’].

Wainhira halao eleição ruma, abstenção hatudu katak ema lakohi duni hili candidato ka partido ida. Sira hakarak liu halo ‘voto em branco’ ka ‘voto nulo’. Dala ruma ema dehan katak, abstenção eleitoral hanesan hahalok politika ida husi ‘anarquista’ sira ; sira ne’ebe la hakruk ba lei ruma. Sira lakohi atu tuir eleição nudar ‘obrigatório’ – lakohi atu ema obriga sira.

Iha teoria politica bele mosu «abstenção» oi-oin. Iha abstenção passivo ka abstenção sociológico ne’ebé hare ba situação no condição iha comunidade ida nia laran rasik. Hanesan, ema balun ninia knua ka hela fatin dok husi centro de votação ka estação de votação; ferik, katuas, deficiente sira no alejado, moras ruma ne’ebe impede ema atu ba halao votação. Nune’e mos wainhira mosu desastre naturais, udan no dalan kotu ne’ebé halo ema hetan susar atu too iha fatin votação nian. Impedimento hirak ne’e mosu, la’os tan ema mak lakohi ba vota, maibe tan situação sosial no natural mak halo sira la partisipa iha loron votação nian.
Tuir hau nia hanoin, F-FDTL no PNTL mos bele tama iha categoria abstenção sociológica. Tan posição social (estrutural-funcional), sira bele declara katak sira “la vota” atu hatudu sira nia independência no imparcialidade. Ne’e duni, sira iha nafatin direito de sufrágio, maibe institucionalmente sira la usa ka la halao knaar ida.
Iha abstenção técnica, wainhira voto ne’ebe ema hatoo ona labele sura hotu; no wainhira hala’o verificação, ita la hetan sira nia naran iha caderno eleitoral nia laran. Abstenção ida ne’e mosu la’os ema mak la vota, maibe oficial sira mak halao failhanso técnico. Ne’e duni, sala mai husi órgão técnico eleitoral nian – katak, CNE/ STAE ninia failhansu mak halakon ema nia direito atu ba vota. Iha eleição 2012, dehan atu halo “votação exterior” – Timor oan sira iha rai liur sei hetan direito atu ba vota. Maibe, ikus mai Estado, PN no liu-liu Governo dehan ita la iha condição atu organisa eleição iha rai liur. Ne’e katak, ema lakon nia direito atu vota tan questão técnica.
Iha abstenção activo ka ideológico. Ida ne’e hatudu katak ema balun rejeita atu tuir eleição tan principio político ka acto político consciente (ema hatene an no hakarak duni atu la partisipa iha processo politiku rai laran nian). Ninia exemplo mak hanesan buat ne’ebé CPD-RDTL halo iha eleição 2001 no iha 2007 (inclui, eleição suku 2004/2005 no 2009). Nudar ema barak hatene, katak, CPD-RDTL la reconhece “restauração independência”, maibe hakarak kaer metin Constituição 1975 no sistema ne’ebe uluk harii wainhira liu tiha proclamação da independência. Buat hotu ne’ebe mosu iha 1999 (referendum) ba 2002 – katak, restauração no consolidação Estado liu husi Constituição foun (2002), CPD-RDTL la reconhece. Grupo ida ne’e harii sira estrutura política no administração iha Waibobo (Ossu). Sira mos iha rasik “cartão” ka “bilhete de indentidade” rasik. Situação ne’ebe mosu, katak, sira la reconhece Estado no Governo husi 1o–4oGoverno Constitucional, Estado no Governo mos la reconhece sira. Hanesan Brigadeiro FDTL Lere Anang Timor, dehan (iha RTL), “Hau dehan ona ba hau nia alin Aitahan Matak atu lalika hakilar deit iha liur, ema la interesse ... O hakilar ema lao nafatin ... diak liu harii partido atu tuir eleição nune’e la manan karik sai netik oposição”. CNE/ STAE nudar instituição Estado de direito democrático simu LEPN/ LEPR ne’ebe dehan katak atu ba vota, cidadão hotu-hotu lori deit mak “cartão eleitoral” (ka passaporte). Documento seluk mak CNE/ STAE sei considera hanesan “ilegal”. Ne’e duni, iha caso CPD-RDTL ita hasoru fenomena abstenção ideológico. Wainhira mosu conflito kona ba “apresentação das candidaturas” iha suku Uaibobo/Nahareca, hau husu “legal opinion” husi Tribunal de Recurso (TR) hatan katak, maski grupo CPD-RDTL la involve iha eleição suku, maibe processo lao nafatin atu labele halakon ema seluk nia vontade atu ba vota. Conflito ho CPD-RDTL la’os kona ba “legalidade”, maibe “legitimidade”. Katak, sira la “contra” Lei maibe sira la “reconhece” deit Estado.
Maski cidadão bele halo abstenção, maibe la iha lei ida ne’ebe bandu ka hamonu sansão ba sira atu tama dadur ka hetan multa. Lei elitoral la ko’alia kona ba abstenção. Código civil no código processo civil mos la ko’alia kona ba abstenção nudar crime eleitoral. Ate, Lei-Inang dehan deit kona ba “dever civico”. Tan ne’e se ema iha condição diak no kaer ideologia hanesan ho Estado, nia bele ba vota. Maski nia la ba vota, Estado sei la dadur ema ida.

*) Hakerek nain, Direitor CJP Diocese de Baucau, Comissário CNE representante husi Igreja Católica; coordenador sub-comissão educação cívica (estudos no pesquisa eleitoral).

No comments: