Oct 6, 2015

Volume Emigrasaun Internasionál Kontinua Sa'e Maka'as



Emigrasaun internál no internasionál bele sai forsa positivu ba dezenvolvimentu sosiál no ekonómiku.

Sira oferese mekanizmu atu rebalansu merkadu trabllu nian iha nasaun orijen no destinasaun. Sira mós bele aselera difusaun teknolojia no idea foun sira.
Emigrasaun mós bele rezulta signifikante tebes kona-ba hatama osan ba nasaun orijen.
Baibain, emigrasaun internasionál mak komponente kiik husi mudansa populasaun kompara hó sira ne’ebé moris ka mate.

Maske nune’e, impaktu husi emigrasaun iha númeru populasaun bele signifikante tebes iha nasaun sira ne’ebé haruka ka simu ema barak husi emigrante ekonómiku nian.
Entre tinan 2015 no 2050, númeru emigrasaun projeta sei sa’e to’o pursentu 82 husi kreximentu populasaun iha nasaun sira hó altu-rendimentu.

Nune’e mós projeta katak nasaun hirak ne’ebé sei simu emigrante internsionál sira barak liu mak hanesan Estadus Unidus, Kanadá, Reinu Unidu, Australia, Alemaña, Federasaun Rúsia no Itália.
Timor oan rihun mak muda ona ba hela metin iha rai Reinu Unidu no nasaun Europea sira seluk, barak iha Australia no nasaun seluk tan. Sira bele benefisia Timor-Leste liuhusi hatama osan ba família sira iha rai laran.
____
Populasaun iha mundu agora dadaun sura hamutuk biliaun 7.3, no sei sa’e ba númeru billiaun 9 iha tinan 2050, no iha tinan 2100 soma ema iha mundu hamutuk biliaun 11.
Oinsá ita nia preparasaun hasoru kreximentu populasaun ne’ebé sa’e maka’as? Ho populasaun ne’ebé nakonu mundu rekursu natureza hetan konsume barak liután, oinsá proteze ita nia natureza?

Fontes: Nasoins Unidas
Photo foti husi moving people changing places.

No comments: